Najave događaja

district-13-53571561280-min.jpg

Sve što bi trebalo da znate o ozakonjenju/legalizaciji

Marija Pešović - Advokat

Izvor fotografije: Steddyeddy / Pixabay

 

 

Nelegalna gradnja je problem sa kojim se Srbija bori decenijama unazad. Postoje brojni razlozi koji objašnjavaju ovaj fenomen i svi oni se uglavnom vezuju za socijalne i političke prilike na našim prostorima koje su vladale krajem dvadestog veka. Siromaštvo, priliv stanovništva iz ratom zahvaćenih područja, nepostojanje planske dokumentacije, nedostatak kontrole izgradnje, skupa i komplikovana procedura dobijanja građevinske dozvole, ali i neznanje i bahatost pojedinaca, uzrokovale su eskalaciju nezakonite gradnje.

 

Do danas nije utvrđen stvaran broj nelegalnih objekata koji su izgrađeni na teritoriji Republike Srbije. Licitira se sa raznim ciframa, čak i do 5 miliona. Međutim, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je izvršilo popis i formiralo bazu svih nezakonito izgrađenih objekata na teritoriji Republike Srbije[1]. Prema zvaničnim podacima koje je Ministarstvo objavilo 2017. godine, baza sadrži 2.044.932 objekata.

 

Zakodnodavac je u prošlosti pokušao da reši problem bespravne gradnje donošenjem nekoliko zakona koji regulišu ovu materiju, ali nijedan nije imao velikog uspeha. Uzrok tome leži u nepostojanju zainteresovanosti kod građana, koji nisu imali realan interes da pokreću postupak legalizacije. Procedure legalizacije su bile skupe i komplikovane, a nelegalizovani objekti su mogli da se prometuju bez velikih ograničenja. Novi zakon o ozakonjenju doneo je niz olakšavajućih odredaba u odnosu na ranije zakone, sa ciljem da prekine višedecenijsku borbu sa bespravnom gradnjom. Nemogućnost otuđenja nezakonitih objekata će ipak biti mnogo veći motiv da se ovi postupci završe u što kraćem vremenskom roku.

 

 

Šta je ozakonjenje objekata?

 

Trenutno važećim Zakonom o ozakonjenju objekata[2] iz 2015. godine pojam ozakonjenja nije definisan, kao što je prethodnim zakonom[3] definisan pojam legalizacije. Prethodni zakon legalizaciju definiše kao naknadno izdavanje građevinske i upotrebne dozvole za objekat ili deo objekta koji je izgrađen, rekonstruisan ili dograđen bez građevinske dozvole, odnosno koji se koristi bez upotrebne dozvole. Sa druge strane, tumačeći zakon o ozakonjenju možemo zaključiti da ozakonjenje objekata predstavlja naknadno odobrenje izvedenih radova za objekat ili deo objekta koji je izgrađen, rekonstruisan ili dograđen bez građevinske dozvole, odnosno koji se koristi bez upotrebne dozvole. Dakle, isto što i legalizacija, samo malo drugačije.

 

U čemu je razlika? Postupkom legalizacije naknadno se dobijala građevinska ili upotrebna dozvola, što je dalje omogućavalo upis u katastar nepokretnosti po redovnoj proceduri. Upotrebna dozvola garantuje sigurnost korišćenja objekta, što je bilo omogućeno legalizacijom. Ozakonjenjem se, sa druge strane, ne dobija naknadno ni građevinska, niti upotrebna dozvola, već se samim rešenjem o ozakonjenju stiče uslov za upis u registar katastra nepokrentnosti. Time se nelegalno izgrađen objekat ubacuje u legalne tokove, kao da je izgrađen na legalan način. Krajnji rezultat je isti u oba postupka, ali uz pojednostavljenu proceduru na strani ozakonjenja i bitno smanjene troškove.

 

Član 2. Zakona o ozakonjenju propisuje da ozakonjenje predstavlja javni interes za Republiku Srbiju. Naime, krajnji cilj ovog zakona jeste da se stane na kraj bespravnoj gradnji ozakonjenjem velikog broja nelegalno izgrađenih objekata i zaustavljanjem dalje izgradnje objekata bez građevinske dozvole, što predstavlja javni interes i višestruku korist za Republiku Srbiju. To konkretno znači da osim podnošenja zahteva, podnosilac ne može da upravlja tim zahtevom, odnosno zahtev ne može da se povuče. Jednom započet postupak ne može biti obustavljen voljom podnosioca, već može biti okončan jedino rešenjem organa nadležnog za poslove ozakonjenja.

 

 

Postupak ozakonjenja

 

Prema Zakonu o ozakonjenju objekata zahtev za ozakonjenje je bilo moguće podneti do 29.01.2016. godine. Takođe, smatra se da su podneti zahtevi ukoliko je objekat vidljiv na satelitskom snimku teritorije Republike Srbije iz 2015. godine. Provera vidljivosti na satelitskom snimku obavezna je za sve objekte koji su predmet ozakonjenja. Proveru postojanja objekta na satelitskom snimku vrši organ nadležan za poslove ozakonjenja, a satelitski snimak mora biti dostupan na uvid građanima u elektronskom obliku. Svi objekti izgrađeni bez izdatog rešenja o građevinskoj dozvoli ili rešenja o odobrenju izvođenja radova posle 27.11.2015. godine[4] nisu predmet ozakonjenja i nadležni građevinski inspektor za te objekte donosi rešenje o rušenju, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji.

 

Izmenama Zakona o ozakonjenju iz 2018. godine postupak ozakonjenja počinje kada organ nadležan za poslove državnog premera i katastra dostavi obaveštenje o vidljivosti objekta na satelitskom snimku organu nadležnom za poslove ozakonjenja. Nakon pokretanja postupka nadležni organ ispituje ispunjenost uslova za ozakonjenje. Prvi korak postupka je izveštaj o zatečenom stanju. Sastavni deo izveštaja o zatečenom stanju je stepen završenosti objekta. Predmet ozakonjenja mogu biti samo objekti koji imaju formiran konstruktivni sklop (završeni grubi radovi, odnosno objekat poseduje noseće elemente – temelje, armirane stubove, krovnu konstrukciju). Takođe, objekat mora biti usklađen sa važećim planskim dokumentom u pogledu namene i spratnosti. Predmet ozakonjenja ne mogu biti objekti koji su izgrađeni na zemljištu koje nije podobno za građenje ili objekti koji su izgrađeni od materijala koji ne garantuju trajnost i sigurnost objekta. Nadležni organ, kao prethodno pitanje, ispituje da li je nezakonito izgrađen objekat bio predmet legalizacije u skladu sa ranije važećim propisima i da li je doneto rešenje kojim se odbija zahtev za legalizaciju, a koje je pravnosnažno u upravnom postupku. Po utvrđivanju ispunjenosti prethodnih uslova, utvrđuje se postojanje pravnog osnova vlasnika nezakonito izgrađenog objekta, dostavlja se elaborat izvedenih radova i nakon plaćanja takse[5] donosi se rešenje o ozakonjenju, čime bespravan objekat postaje legalan.

 

Ono što je još jedna olakšica novog zakona jeste obaveza nadležnog organa za ozakonjenje da po službenoj dužnosti prosledi Rešenje o ozakonjenju katastru nepokretnosti, koji pravo svojine na objektu upisuje u javnu evidenciju. Član 36. stav 4. Zakona o ozakonjenju propisuje da se za upis prava svojine po osnovu rešenja o ozakonjenju ne plaća taksa.

 

 

Ozakonjenje objekata građenih na zemljištu u javnoj svojini

 

U situacijama kada je nezakonito izgrađen objekat na zemljištu u javnoj svojini, nakon pokretanja postupka ozakonjenja, neophodno je pokrenuti postupak za određivanje zemljišta za redovnu upotrebu[6]. Određivanje zemljišta za redovnu upotrebu je kompleksan postupak i propisan je nedovoljno jasnim odredbama. Za detaljniju analizu i razumevanje ovog postupka potrebno je mnogo više prostora, te iz tog razloga u ovom tekstu će biti date samo osnovne informacije.

 

Postupak se pokreće zahtevom za određivanje zemljišta za redovnu upotrebu objekta u posebnim slučajevima i podnosi ga vlasnik objekta organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za imovinsko – pravne odnose. U postupku je moguće otkupiti zemljište koje se nalazi ispod objekta, neposrednom pogodbom. Na predmetnom zemljištu se formira katastarska parcela, koja mora biti formirana pre donošenja Rešenja o ozakonjenju. Po rešavanju pitanja utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu i sticanja prava svojine na zemljištu u javnoj svojini, na kome se nalazi nelegalno izgrađen objekat, nastavlja se postupak ozakonjenja po redovnom postupku.

 

 

Da li je moguće prodati nepokretnost koja nije ozakonjenja?

 

Prodaja objekata koji nisu ozakonjeni više nije moguća. Izmenama Zakona o ozakonjenju objekata iz 2018. godine[7] uvedena je odredba koja je izazvala najburnije reakcije stanovništva. Samostalnim članom 28. propisana je obaveza nadležnog organa da u roku od 6 meseci od stupanja na snagu ovog zakona dostavi organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra potvrdu da je objekat u postupku ozakonjenja, kako bi se na nepokretnosti upisala zabeležba zabrane otuđenja objekta dok se postupak ozakonjenja ne završi. Za objekte izgrađene bez građevinske dozvole ili rešenja o odobrenju izvođenja radova nakon 27.11.2015. godine, zabeležba zabrane otuđenja je trajna i ti objekti ne mogu biti prometovani, već će biti srušeni.

 

Kao što je slučaj sa svakim pokušajem zakonodavca da novim zakonskim propisima ispravi prošlovekovne propuste i nepravde nanete savesnim građanima i ovaj je pretrpeo brojne kritike na račun pravičnosti. Zakon kojim se gase požari iz prošlosti, ne može biti oličenje pravičnosti i moralni putokaz budućim naraštajima. Međutim, uprkos kritikama i nedostacima, od ovog zakona se ipak mnogo očekuje. Vreme će pokazati da li su ta očekivanja opravdana i da li će se najliberalniji među legalizacijskim zakonima konačno izboriti sa višedecenijskim problemom bespravne gradnje.

 

 


[1] Baza nezakonito izgrađenih objekata dostupna je na internet stranici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

[2] (“Sl. glasnik RS”, br. 96/2015, 83/2018 i 81/2020 – odluka US)                                                                           

[3] Čl. 4. Zakona o legalizaciji objekata („Sl. glasnik RS“, br. 95/2013 i 117/2014)

[4] Zakon o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“ br. 96/2015) stupio je na snagu 27.11.2015. godine, a izmene i dopune Zakona o ozakonjenju („Sl. glasnik RS“ br. 83/2018) stupile su na snagu 6.11.2018. godine.  

[5] Shodno članu 33. Zakona o ozakonjenju, taksa za ozakonjenje se plaća pre izdavanja Rešenja o ozakonjenju. Visina taksi zavisi od namene i površine objekta za ozakonjenje i određuje je nadležni organ u postupku ozakonjenja. U skladu sa istim članom zakona propisano je da za nezakonito izgrađene objekte korisne površine do 100 m2 taksa za ozakonjenje iznosi 5.000 dinara.

[6] Shodno članu 70. Zakona o planiranju i izgradnji, zemljište za redovnu upotrebu jeste zemljište ispod objekta i zemljište oko objekta, koje ispunjava uslove za građevinsku parcelu i koje po sprovedenom postupku postaje građevinska parcela.

[7] Samostalni član 28. Zakona o ozakonjenju objekata  (“Sl. glasnik RS”, br. 96/2015, 83/2018 i 81/2020 – odluka US)

 

 

Ostavite komentar:

Momir09.03.2022. | 06:03
Sta je potrebno od dokumenata za upotrebnu dozvolu za kucu i koliko Kosta.
Slobodan Jovanovic16.04.2022. | 04:20
Za moju kucu i lokal su izvadjene sve potrebne dozvole i tada sam bio vlasnik.Zidano 1983,i 20001.Sada kad sam pokrenuo ozakonjenje pise da sam drzalac.Tudja greska.Advokat je poslao u Ministarstvo u decembru potrebnu dokumentaciju u Beograd.Nema odgovora.Koliko se ceka za to.
divna.canacevic@gmali.com26.05.2022. | 01:02
Poštovani, najveci uspeh ove države bio bi kad bi se svi objekti ozakonili, a država uredila zakon poput Slovenaca. Kao prvo mnogi su prinudjeni da grade bespravno jer ne mogu da dočekaju papire i pametovanja raznih korumpiranih ljudi. U ovom trenutku jedino rešenje je da puste ozakonjenje, plate šta duguju državi u nekom odrdjenom roku i nastave dalje. Razmislite o zakonu Slovenaca. Svako dobro želim, pustite ovaj mučeni narod da stekne krov nad glavom.
Sinisa07.03.2023. | 06:43
U Srbiji samo kafane funkcionisu…nazalost sve ostalo sto sluzi gradjanima nula
Darko16.07.2022. | 02:52
Šta sa odbijanjem od legalizacije objekata koji su građeni na tuđem i gde ne postoji saglasnost vlasnika zemljišta, ili objekta, za legalizaciju bespravne gradnje investitora? Nerešavanjem predmeta objekti se ne mogu rušiti i bespravni investitori koriste Dulićevu rupu u zakonu i koriste objekte bez plaćanja poreza i bez ikakvih posledica. Za to vreme legalni vlasnici zemljišta ili objekata na/u čijim posedima su izgrađeni nelegalni objekti (kuće, stanovi u zajedničkim prostorijama, nadogradnje...) nemaju zaštitu države i trpe konstantno štetu.
Vojislav Milinković15.02.2023. | 08:58
Sve što je bilo potrebno za legalizaciju pravovremeno sam dostavio opštinskom organu, sve to koštalo je dosta.Do danas nemam nikakvog doziđivanja, nadziđivanja, promene gabarita sem fasadne obloge. Sada Jovo nanovo,Projekat,geod. snimak, elaborat MANUAL, ELABORAT ETAŽIRANJE TO JE JOŠ 1000 EVRA,ZA MENE PENZIONERA , O TOJ CIFRI SAMO MOGU DA MAŠTAM.Sami smo platili bandere, el. liniju, nasipanje ulice kamenom, vodovodnu i kanalizacionu mrežu koja fukcioniše normalno već 22 godine.Plaćam godinama porez na tu kuću a po zakonu ta kuća ne postoji i nemože se prodati, nemože se dobiti prilljučak struje u stanu. Viši sam građ. tehničar sa radnim iskustvom 45 godina, znao sam kao rukovodilac,poslovođa, šef gradilišta da gradim Hotel KOSMOS u Moskvi i mnogo mnogo drugig stambenizh, privrednih i društvenih objekata a sada plaćam firme da mi rade dokumentaciju za svoju kućicu.P+PK. PREDLOG:ZA ONO ŠTO SAM GRADIO POTPISAĆU DA SAM LIČNO ODGOVRAN.
M. Bogetic19.08.2023. | 10:48
Lice nevlasnik i bez znanja i saglasnosti vlasnika i svojinskog titulara, prisrupa vrsenju cinidbi unistenja tudje imovine krov tudje kuce, gradi na tavanskoj ploci kuce iuvan i moguce i dozvoljene spratnosri, biva mu ponistena gradjevinska dozvola upravni akt, i odbijeni zahtevi. Gradjecinski inspektor resenjem nalaze obustavu i inspekcijski. Izvestajem utvrdjuje protivpranost. Upravni Sud presudjuje i utvrdjuje odbija se ruzba invesritora. Parnicni Sud izvodi odluku mera-zabfanjuju se radovi, izvrsno odeljenje suda oglasava invesritora za kaznenog obveznika republike Srbije i izvrsnog duznika podnosioca. Necasni investitor ipak nastaclja sa radovima i ne biva sankcionisan, a kako vrsi krivicno delo cl 219a st 3 KZ RS, tako policija po prijavi i dokazima nacodima iste, ne izrice meru upozorenja a zatim kod recidiva narwdbu uciniocima da naouste mesto izvrsenja deo kuce i imovina ovde podnosioca. In crimen za policiju koja sprecava tok i razvoj kriminala tako sro podstrekava nastavak, zaista in crimen ni kod trajnog poremecaja svesti iste nije za pomen, pa ce zamenica Vesica moguce da ozakoni krivicna dela i ponisteni upravni akt gradjecinska dozvola. Htelo bi se negaricnim prinosom u masi imovine podnosioca i vlasnika, stexi imovinski status od lwrpetratora in crimen "invesritor" i finansijer. Kako to nigde sem u Srviji niti je moguce niti postoji, tako je ozakonjenje preskribocano od drzave, akt kleptokrarije iste, sto niti je moguce niti razumnom coveku prilicno, niti drzavi prilici da prikriva floskulom in nomini populi, a da cini.

Komentar je dodat i čeka odobrenje.

Smernice za objavljivanje sadržaja

Autori i komentatori sadržaja na Platformi Otvorena vrata pravosuđa individualno su odgovorni za sadržaj objavljenih tekstova, informacija i komentara. Ipak, Platfoma će voditi računa da sadržaj bude dozvoljen za objavljivanje u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i medijima i Zakonom o elektronskim medijima.

Neće biti objavljeni sadržaji:

Autori tekstova, informacija i komentara koji su sudije, tužioci, zamenici tužilaca i advokati će postupati u skladu sa Zakonom o sudijama, Zakonom o javnom tužilaštvu, Zakonom o advokaturi i profesionalnim kodeksima.

Sudije, tužioci i zamenici javnih tužilaca neće:

Prijavite se

Pretraga