Destigmatizacija i ohrabrivanje žena u borbi protiv osvetničke pornografije

Izvor fotografije: Mika Baumeister / Unsplash

 

 

 

Pojava osvetničke pornografije može se posmatrati kao jedan od novijih vidova rodno zasnovanog nasilja koji potencijalno može ugroziti sve žene, bez obzira na obrazovanje, socijalni status ili seksualno opredjeljenje.

 

Iako se osvetnička pornografija ne može posmatrati van opšteg konteksta rodno zasnovanog nasilja i svih patrijarhatom nametnutih normi i relativizacije nasilja nad ženama, za početak je neophodno definisati sam pojam. Izraz "osvetnička pornografija" odnosi se na dijeljenje privatnih, seksualno eksplicitnih fotografija ili video snimaka druge osobe bez njene saglasnosti, često s ciljem izazivanja sramote ili uznemirenosti. Međutim, sam pojam je sporan, i to iz dva razloga. Prvo, namjera ne mora biti osveta ili izazivanje osjećaja uznemirenosti, može da se radi i o diljenju sadržaja iz drugih, počiniocu poznatih, razloga. Kamen spoticanja u definisanju samog izraza predstavlja i riječ pornografija, jer većina snimaka i slika koji se dijele na ovaj način nisu kreirane za pornografske svrhe.

 

 

Slučaj Telegram

 

Nedavno je Telegram ugasio grupu "Oralna podrška" sa preko 50.000 članova - jednu od najvećih srpskih Telegram grupa u kojoj su se dijelile intimne fotografije i video snimci žena, kao i pornografski sadržaj - zajedno sa još 12 drugih koje su imale sličnu namjenu. Dok čitate ovaj tekst još uvijek su aktivne brojne slične platforme koje broje hiljade članova. Prema istraživanjima koje je sproveo BIRN, a koje je i dovelo do gašenja ovih grupa, bilo ih je preko 16. To je samo odraz neuspjeha društva I države da zaštite žrtve ovog oblika rodno zasnovanog nasilja. Pored toga, žrtve nerijetko prolaze i kroz sekundarnu viktimizaciju, sa osjećajem srama, ucijenjene i nemoćne.

 

Novinarka koja se infiltrirala u jednu od grupa primjećuje da se žene u takvim grupama tretiraju isključivo kao objekti, u potpunosti se zanemaruju sve njihove ljudske osobine. Primarni cilj ovakvih grupa je poniženje tih žena, dok se uživanje u sadržaju može tretirati kao sporedna svrha – zaključuju djevojke koje su pratile ove grupe. Psihološki efekti koje ovakva vrsta zlostavljanja ostavlja na žrtve su strašni, njihovi životi se preko noći pretvaraju u pakao, a podršku teško pronalaze, i u privatnom okruženju i u institucijama.

 

Tretiranje žena kao objekata je samo jedan od pokazatelja stepena mizoginije u društvu u kome živimo. Ti stavovi se muškarcima usađuju još od ranog djetinjstva, kroz medije i popularnu kulturu, ali i kroz obrazovanje. Potrebno je sistemsko rješenje koje će ovaj problem targetirati već u najranijoj fazi i mijenjati kulturu u kojoj se ovakvo postupanje prema ženama smatra prihvatljivim. Imajući u vidu da se kultura, sve i da postoji jaka politička volja, mijenja jako sporo, važno je znati koji su to zakonski mehanizmi koje žene imaju na raspolaganju, kao i koji su njihovi nedostaci.

 

 

Šta kaže zakon?

 

Značajno je naglasiti da se maloljetnička pornografija tretira drugačije od ostalih slučajeva dijeljenja ovakvog sadržaja. Član 185, stav 5 Krivičnog zakonika Republike Srbije definiše ovo krivično djelo, po kome je i samo pristupanje i gledanje ovakvog sadržaja kažnjivo ili novčanom ili kaznom zatvora u trajanju do šest mjeseci.

 

Kada govorimo o punoljetnim žrtvama, Krivični zakonik Republike Srbije ne prepoznaje osvetničku pornografiju kao krivično djelo, ali su njime obuhvaćena neka druga krivična djela koja mogu biti komponente osvetničke pornografije. Da bi se tužilaštvo i policija uključili, neophodno je da slučaj ima elemente ucjene (član 215), uznemiravanja (član 128) ili praćenja/proganjanja (član 138).

 

Pored postupaka koji se vode po službenoj dužnosti, slučajevi osvetničke pornografije mogu da se vežu i sa sljedećim krivičnim djelima iz Krivičnog zakonika: neovlašteno prisluškivanje i snimanje (član 143), neovlašteno fotografisanje (član 144), neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka (član 145) ili neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka (član 146). Problem sa ovim setom zakonskih odredbi je što se ovi slučajevi moraju rješavati isključivo putem privatne tužbe, i što je na žrtvi da dokaže da je djelo počinjeno. U tom procesu se žene susreću sa nizom problema, počevši od trivijalizacije i zanemarivanja problema od strane policijskih službenika, do retraumatizacije i bolno dugih sudskih procesa.

 

Prema podacima posebnog tužilaštva za visokotehnološki kriminal, u periodu između 2019. i 2020. godine, primjećuje se prvi značajan porast broja slučajeva koji se odnose na krivična djela koja mogu uključivati osvetničku pornografiju, kao što su uhođenje, seksualno uznemiravanje i prikazivanje pornografskog materijala koji uključuje maloljetnike. Nažalost, žrtve osvetničke pornografije ne nailaze na dovoljno razumijevanja i interesovanja od strane institucija. Iako u Srbiji postoji Strategija za borbu protiv visokotehnološkog kriminala za period 2019-2023. godine, nasilje nad ženama u digitalnom prostoru nije prepoznato i ne spominje se u strategiji.

 

 

Kako dalje?

 

Posebno tužilaštvo za visokotehnološki kriminal jedino je koje se bavi ovim slučajevima u Srbiji. Tužilaštvo svakodnevno dobija mejlove u kojima im se žrtve osvetničke pornografije javljaju za pomoć.  Slične pozive dobija i nevladina organizacija Autonomni ženski centar (AŽC), koja je još u maju 2022. godine podnijela inicijativu Ministarstvu pravde da se osvetnička pornografija uvrsti u Krivični zakonik, ali rezultata još uvijek nema. Razlozi koji se navode kao relevantni za uvođenje posebnog krivičnog djela su prije svega povećanje vidljivosti i preciziranje ovog nedozvoljenog ponašanja, kao i ukazivanje na to da ovakvo ponašanje nije društveno prihvatljivo, a sve to imajući u vidu težinu posljedica po oštećeno lice. Sličnu inicijativu pokrenuo je i narodni poslanik Aleksandar Olenik, koji je skupštinskim organima predao Predlog zakona za krivično gonjenje osvetničke pornografije.

 

Jasno je da je je krivično zakonodavstvo Republike Srbije neosjetljivo na rod, uprkos činjenici da je Krivični zakonik obogaćen novim krivičnim djelima sa ciljem veće zaštite žena, nakon ratifikacije Istanbulske konvencije, pa se tako od 2017. kažnjava seksualno uznemiravanje i proganjanje. Imajući to u vidu, neophodno je ulagati u medijsku pismenost i edukaciju mladih, kao i podizati svijest o ovom krivičnom djelu. Pored toga, nužno je sankcionisati i tabloidno izvještavanje medija u slučajevima kada je žrtva osvetničke pornografije osoba poznata široj javnosti. Bitno je da žrtve budu ohrabrene da prijave djelo, kao i da vjeruju da je neko na njihovoj strani i da nisu same. Za lakše suočavanje sa ovakvim problemima ključni su podrška i solidarnost, ali i destigmatizacija ženske seksualnosti.

 

Ukoliko se nađete u situaciji u kojoj Vam je potrebna pomoć, za pravnu i psihološku pomoć se možete obratiti Autonomnom ženskom centru (AŽC), kao i drugim ženskim nevladinim organizacijama.

Prijavu osvetničke pornografije i zloupotrebe privatnih slika i snimaka možete podnijeti direktno policiji ili Posebnom tužilaštvu za visokotehnološki kriminal na mejl vtk@beograd.vtk.jt.rs, ili Poštom na adresu Savska 17a u Beogradu.