Upravni sud rešava spor donošenjem presude i na raspolaganju ima dve mogućnosti:
- da presudom uvaži tužbu, ili
- da presudom odbije tužbu kao neosnovanu.
Presudom se tužba uvažava
- Sud presudom poništava osporeni upravni akt u celini i vraća predmet nadležnom organu na ponovno odlučivanje, osim ako u toj stvari novi akt nije potreban.
- Sud presudom poništava osporeni upravni akt delimično i vraća predmet nadležnom organu na ponovno odlučivanje, osim ako u toj stvari novi akt nije potreban.
- Sud donosi presudu kojom akt oglašava ništavim, ako utvrdi da je osporeni akt ništav.
- Presudom se spor rešava u punoj jurisdikciji.
Presudom se tužba odbija kao neosnovana
- Sud smatra da zahtev tužbe nije osnovan i da nije povređen zakon na štetu tužioca, kao i da ne postoje razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti
Sud odluku (presudu) donosi većinom glasova, a o većanju i glasanju se vodi poseban zapisnik koji potpisuju svi članovi veća i zapisničar. Većanje i glasanje vrše se bez prisustva stranaka.
Presudom kojom poništava upravni akt ili ga oglašava ništavim Sud istovremeno može odlučiti i o zahtevu tužioca za povraćaj stvari, odnosno za naknadu štete. Ako to ne uradi, uputiće tužioca da svoj zahtev ostvaruje u parničnom postupku.
Postoje tri opcije kada se radi o vremenu donošenja presude:
I Sud ima obavezu da odmah po završenoj raspravi donese i objavi presudu;
II u složenim slučajevima, Sud može najkasnije u roku od petnaest dana od dana zaključenja rasprave da donese presudu;
III ako po završenoj usmenoj raspravi ne može da donese odluku jer prethodno treba da utvrdi neku činjenicu bez nove usmene rasprave, Sud će presudu doneti bez rasprave, najkasnije u roku od osam dana od dana kad tu činjenicu utvrdi.
Važno je znati! Dok na ništavost upravnog akta pazi po službenoj dužnosti, zakonitost osporenog upravnog akta Sud ispituje u granicama zahteva iz tužbe, ali pri tom nije vezan razlozima tužbe.
Navedeno znači da, ukoliko tužilac u tužbi istakne jedan razlog nezakonitosti upravnog akta, ali u obrazloženju tužbe navede pogrešne razloge nezakonitosti, Upravni sud nije vezan navedenim razlozima, već će utvrditi povredu zakona ukoliko je ustanovi, bez obzira na navode tužioca. Recimo, ako tužilac tvrdi da u donetom aktu nije pravilno primenjen zakon, ali u obrazloženju svoje tužbe navede pogrešan zakon, Upravni sud će uvažiti tužbu i utvrditi povredu zakona na štetu tužioca, bez obzira na pogrešan zakon naveden u obrazloženju tužbe.
S druge strane, ako je nadležni organ odbio da izda dozvolu koja tužiocu daje pravo na lov, pa je napadne samo u delu koji se odnosi na dozvolu za lov, ali ne i u delu koji se odnosi na nošenje lovačkog oružja, Upravni sud se neće upuštati u ocenu pitanja koja tužilac nije tražio da Sud razmatra, već će odluku preispitati samo u delu koji je naveden u tužbi.