dream-job-29047801920-geralt.jpg

Da li privremeni poslovi smeju da traju i po nekoliko godina?

Marija Pešović - Advokat

Izvor fotografije: Geralt / Pixabay

 

 

Zaposlenje je jedno od najvažnijih segmenata života svake odrasle osobe. Neretko je uslovljeno egzistencijom i brigom za porodicu, pa se stvarni smisao zaposlenja ogleda u zaradi i sigurnosti. Posao u radnom odnosu je težnja svakog od nas jer nam pruža sigurnost. Redovna primanja, socijalno, zdravstveno i penziono osiguranje, godišnji odmori, bolovanja, sve su to beneficije koje ostvaruju zaposleni sa ugovorom o radu. Međutim, postoje i drugi oblici rada koji ne donose pogodnosti kao zaposlenje u radnom odnosu, ali su česti u praksi. Zakon o radu poznaje nekoliko oblika rada van radnog odnosa, a najzastupljeniji su ugovori o privremenim i povremenim poslovima ili tzv. PP poslovi. Ovaj tekst je informativnog karaktera i napisan je sa ciljem da građane koji rade na privremenim poslovima upoznam sa njihovim pravima i karakteristikama ovog načina rada.

 

Kada se kaže privremeni i povremeni poslovi, pre svega se misli na sezonske poslove. To je rad sezonskog karaktera, najčešće u poljoprivredi (npr. sezonsko branje voća), turizmu i ugostiteljstvu (povećanje broja radnika u jeku sezone, npr. letnjih odmora ili sezone skijanja). Takođe, česti su i u situacijama privremenog povećanja obima posla ili manjka radnika kod poslodavca (npr. privremena zamena zaposlenog na odsustvu).

 

Na privremenim poslovima mogu biti angažovana nezaposlena lica, zaposleni koji rade nepuno radno vreme, kao i korisnici starosnih penzija. Uglavnom su to radnici angažovani preko studentskih i omladinskih zadruga ili biroa za zapošljavanje, na poslovima koji nisu osnovna delatnost poslodavca i ograničeni su na najviše 120 radnih dana u toku jedne godine.

 

Poslodavci na ovaj način mogu brže i jeftinije da angažuju radnu snagu za obavljanje dodatnih poslova koji traju kratak vremenski period. Penzionerima, studentima i zaposlenima na nepuno radno vreme pruža mogućnost da dodatno zarade, dok za nezaposlene predstavlja privremeni izvor prihoda do stalnog zaposlenja.

 

Iako predstavlja rad van radnog odnosa, izvršiocima po osnovu pp ugovora sleduje zarada, kao i porezi i doprinosi. Međutim, i zarada i porezi i doprinosi odnose se samo na radne dane, i to na dane kojima je vršen faktički rad. Izvršilac posla nema pravo na godišnji odmor, odsustva, čak ni na bolovanje. To konkretno znači da se iz obračuna zarade i uplate poreza i doprinosa izuzimaju dani vikenda, ali i svi oni dani kojima izvršilac nije došao na posao, bilo da je bio sprečen iz zdravstvenih ili bilo kojih drugih razloga.

 

Osnovna karakteristika pp poslova je, kao što im i samo ime kaže - privremenost. Zakon ih je iz tog razloga i ograničio na 120 radnih dana u kalendarskoj godini. Međutim, zakonski okvir u tom delu nije dovoljno precizan. A kao i svaka druga zakonska nepreciznost i ova dovodi do dvostrukog tumačenja, samim tim i do čestih zloupotreba. Ono što u praksi ostaje nejasno je da li se ograničenje od 120 radnih dana odnosi na trajanje jednog ili svih pojedinačnih ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Odnosno, da li poslodavac može nakon isteka jednog ugovora da zaključi sledeći ugovor sa istim licem na novi period od 120 dana, ali za drugi privremeni posao.

 

Jedno tumačenje kaže da rok od 120 radnih dana obuhvata sve ugovore, te da se nakon isteka ovog roka ne može zaključiti novi ugovor sa istim licem po ovom osnovu. Ovo tumačenje nalazi opravdanje u pravnoj prirodi privremenih poslova i činjenici da je upravo sezonski karakter i privremenost ono što čini smisao ove pravne konstrukcije.

 

Prema drugom tumačenju, ograničenje od 120 radnih dana odnosi se na jedan konkretan privremeni posao, i nakon isteka roka može se zaključiti novi ugovor sa istim licem, ali za drugi privremeni posao. Ono što je ovde bitno je da rad na jednom konkretnom poslu ne traje duže od 120 radnih dana. Ovo mišljenje je potkrepljeno stavom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i upravo ono stvara pogodno tle za vršenje zloupotreba u praksi.

 

Obzirom da je angažovanje radnika na privremenim poslovima povoljnije za poslodavce, dešava se da radnici po osnovu ovog ugovora rade na istom radnom mestu i po nekoliko godina. Oni na svakih 120 dana zaključuju novi ugovor sa istim poslodavcima. Bitno je samo da ugovor ne traje više od 120 dana i da su poslovi različiti, odnosno da se u toku jedne kalendarske godine ne ponovi isti opis posla u ugovorima. Faktički se zapravo dešava da isti radnik obavlja isti posao za istog poslodavca, ali umesto ugovora o radu, zaključuju ugovor o privremenim i povremenim poslovima na svaka 4 meseca. Radnici u ovom slučaju ostaju bez sigurnosti koje sa sobom nosi ugovor o radu. Imaju manju zaradu, nemaju pravo na odmor, odsustva, niti bolovanje.

 

Stav suda po ovom pitanju zavisi od delatnosti poslodavca i sistematizacije konkretnog posla. Naime, ako su u pitanju pomoćni poslovi, za kojim nema stalne potrebe i nisu sistematizovani kao stalna radna mesta poslodavca, nema povrede Zakona o radu. U tom slučaju izvršilac posla može raditi kod istog poslodavca po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima i to najviše 24 meseca, a prema stavu Vrhovnog kasacionog suda. U suprotnom postoji povreda zakona.

 

Dakle, postavlja se pitanje da li su stavovi suda i Ministarstva potpuno obesmislili institut ugovora o privremenim i povremenim poslovima? Postoje suprotstavljena mišljenja u praksi da li ovaj ugovor stavlja nezaposlene u takvu poziciju da prihvataju bilo kakav posao, čak i pod uslovom da nemaju pravo na bolovanje i po 2 godine. Raspravlja se i o tome da li je potrebno potpuno ukinuti ugovor o privremenim i povremenim poslovima ili samo precizirati nejasne odredbe koje pružaju mogućnost dvostrukog tumačenja.

 

Nesporno je da su neophodne izmene odredbi Zakona o radu koje regulišu ovo pitanje, ali ne i potpuno ukidanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Iako nesavršen, ovaj ugovor ima svoje dobre strane i pogodan je za kategorije lica kojima je potreban privremeni posao. Rešenje bi se moglo naći u preciziranju odredbi koje bi jasno ograničile ugovor o privremenim i povremenim poslovima na sezonske i dodatne poslove. Time bi se istakao smisao samog ugovora, jer su sezonski poslovi od izuzetne važnosti kako za radnike, tako i za poslodavce.

 

 

Ostavite komentar:

Miodrag Perović11.11.2020. | 03:27
Zaposlen sam u sektoru šumarstva. Radimo na otvorenom, gde zavisimo od vremenskih prilika. Imamo sezonske poslove i potrebe za sezonskim radnicima. Zbog nejasnih Zakonskih odrednica, odrekli smo se sklapanja poslova direktno sa radnicima, pa smo odlučili angažovati radnike preko firmi za iznajmljivanje. Najčešće se krše prava radnika tim putem, Zakonska rešenja su povoljnija za preduzeća nego za radnike. Država bi morala sa više pažnje da posmatra te ljude, jer prvo nemaju dovoljno novca za advokata a drugo boje se da ako se budu žalili da ih niko više neće zaposliti. Naravno, ovo više vredi za manje sredine. Kod nas su isti radnici angažovani preko čitave godine i duže od 20.godina kao PP radnici. Sve je dodatno zakomplikovala i zabrana zapošljavanja u JP. Za radnike je bilo bolje kad su sa nasim preduzećem direktno sklapali ugovore, bez posrednih firmi, a dok smo mogli menjati u ugovorima naziv radnog mesta. Smatram da bi u našoj branši veća Zakonska fleksibilnost prilikom angažovanja PP radnika, bila povoljnija za angažovane radnike. Mi te radnike veoma dobro poznajemo i želimo im pomoći ali nemamo posla za sve njih tokom cele godine.
Branislav25.12.2021. | 09:41
Upravo sam o tome pisao i sve što ste pisali je tačno ugrožavanje radničkih prava na bolovanje...i za svaki prekršaj dobia se otkaz bez rešenja o otkazu kao i bez prava na žalbu istog..sramotno bedno...ljudu se zaista ne usuđuju da se žale jer jednom otkaz nikad više ne može da se zaposli u tu kompaniju...
Anja11.11.2020. | 08:21
Odlican text! Tema koja je cesto zanemarena, a tice se svakog od nas. Cesto se desava da bahati poslodavci sklapaju fiktivne ugovore i da se prekoracuje period privremeno-povremenog zaposlenja bez mogucnosti prelaska u stalni radni odnos.
Milan Radmanovic11.11.2020. | 09:24
Odlican clanak sa veoma korisnim informacijama.
Ivana12.11.2020. | 05:33
Tekst je odličan, svaka čast advokatici Pesovic. Mislim da je jako bitno da se pokrene pitanje oko zloupotrebe ovakve vrste ugovora.
Goran Milanovic12.11.2020. | 11:00
Истеком рока од 120 дана у току једне календарске године по сили закона престаје важност уговора о привременим и повременим пословима. Обзиром да је н.н. лице након истека тог рока наставило да ради код послодавца на истом радном месту и да обавља исту врсту посла наступила је фикција заснивања радног односа ступањем на рад 121 дана. Одредбом чл. 32 ст. 2 закона о раду је одређено да ако послодавац са запосленим не закључи уговор о раду у складу са ст. 1 овог члана сматра се да је запослени засновао радни однос на неодређено време даном ступања на рад, конкретно у овом случају 121 дана од дана када је закључен уговор о привремено повременим послова ( први дан након истека рока од 120 дана). Ова правна фикција омогућује да радни однос настане без икаквог уговора са послодавцем. За њену примену довољно је да је запослени ступио на рад. Ако је та чињеница сазнањем послодавца настала , радник је успоставио радни однос на неодређено време ( пресуда Врховног Касационог суда Рев-761/12 од 21.01.2013 године). Ова правна фикција делује и када је реч о посебним условима за заснивање радног односа одређеним правилником о организацији и систематизацији послова јер прописи о њима имају диспозитивни карактер.
Formy19.02.2022. | 01:54
Dve godine sam radio na ppp pa dve godine na određeno a sada opet na ppp i to u zdravstvu, naravno obavljajući jedan te isti posao,šta raditi u ovom slučaju
Miloš18.11.2020. | 03:53
Moram da korigujem autora. Isplate po osnovu rada van radnog odnosa nemaju karakter zarade, a prema stavovima VKS, već karakter ugovorne naknade. Zarada se isplaćuje na osnovu ugovora o radu, dok te ugovorna naknada za rad (ne sme se mešati sa naknadom zarade definisane čl. 114 ZOR) obuhvataju ugovore o privremenim i povremenim poslovima, ugovor o delu, ugovor o dopunskom radu i ugovor o stručnom usavršavanju. Jako je bitno ovo razdvojiti, radi preciznosti u eventualnim sudskim postupcima i tumačenjima.
Milan20.01.2021. | 11:36
Radim u eps-u 11god. na p.p poslovima. Radno mesto mi je el monter, radim rizican posao, rad na visini, ulazak u trafo stanice, niski i visoki napon. Izgubio sam zdravlje, nemam prava na bolovanje odmor itd. Dok stalno zaposljeni ne rade nista i primaju 100000din mi se ubijamo za 30000din. Ovo mi je najveca greska u zivotu, cekao sam cekao i nista. Kad odem kod advokata svi mi pricaju isto samo bi da uzmu pare a niko ne garantuje da mogu biti u stalni radni odnos. Vise mi je muka od ove drzave, moracu da bacim te godine i krenem sve iz pocetka u nekom novom preduzecu na verovatno istom ugovoru! Sramota!!!
Čola30.01.2021. | 01:35
Samo ih tuži, ljudi dobijaju sporove. Ima advokata koji će ti uzeti 20% od nadoknade koju dobiješ tako da ti za to ne trebaju pare. Srećno.
Vladimit10.05.2021. | 09:13
Ja radim u firmi skijalista srbije konkretno na Staroj planini sve moje kolege rade preko 10 good na pp ugovorima. Kada se razbolis moras da radis jer ako ne dodjes na posao oni ti skidaju 1700 din od plate, a tebi tre a minimum 5 dana da se oporavis pa sad vi vidite kakav je ovo ugovor nehuman.
Suzana Milovanovic25.05.2021. | 07:48
Sramota je sto je drzava dozvolila da postoje zaposljavanja na PP ugovorima. Cista zloupotreba nase omladine. Zato i odlaze da rade u druge zemlje gde postoje jasni zakoni. Ovde nam deca rade godinama na PP, bez bilo kakvih prava i za platu ispod zakonskog minimalca. Razocarana sam u drzavu, zakon i vlast, ziveti u ovoj zemlji je cist promasajvza mlade ljude.Treba ukinuti agencije za zaposljavanje i PP ugovore.
Ana02.09.2021. | 02:32
Kad bi to tako bilo, ja radim na pp ugovoru vec godinu dana i ne planiraju da me zaposle. Tako radi i vecina mojih kolega i po nekoliko godina. Ne znam kako to samo 120 dana
Goran19.11.2021. | 09:08
Ja sam u smederevu(Filic komerc)radio skoro 3 god. Sa ovakvim nakaradnim ugovorom...nisam imao nikakva prava i na kraju me je lagano "sutnuo"kad mu vise nisam trebao.
Miroslav04.12.2021. | 06:27
Radim u MUP I dobio sam ugovor o privremeno povremenim poslovima, radno mesto je sistematizovano.Sta reci dalje kada policija krsi zakon....
Jelena10.12.2021. | 07:09
Radim 3 godine u MUP-u na pp poslovima. Zaista je strasno sto takav ugovor postoji u policiji. Mnogo ima sistematizovanih radnih mesta a niko ne odobrava zaposlenje u stalni radni odnos. Katastrofa bez dana odmora. Robstvo.
Branislav25.12.2021. | 09:31
Toliko nejsan ovakav ugovor i zato naručioci poslova odnosno poslodavac može da raskine ugovor u bilo kom momentu..bez prava žalbe i bez obrazloženja,bez prava na bolovanje ili drugih benifita....odnosno izvršilac poslova nema ama baš nikakva prava ima prava na rad i zaradu kao i na zdaravsteno socijalno osiguranje..Sramota za zakonodavce to je robovlasnički ugovor da ćutiš i radiš inače za sve ostalo otkaz ...ovaj ugovor je napravljen tako samo i isključivo za potrebe poslodavca...sve ostalo ništavilo i što prr treba ukinuti ovakav vid zapošljavanja...
Neda02.01.2022. | 04:44
Privatne agencije koje učestvuju u zapošljavanju radne snage: "Gala lux", "Privredno društvo...", i td., ima ih previše na tržištu, oglašavaju njihove oglase preko "Klik do posla" (najviše), "Jooble" i td.-gde navodno nude posao u administraciji i td. Pre nekoliko godina sam nasela na takav oglas u "Gala lux", otišla sam do železničke stanice gde su bili stacionirani, tražili su moju ličnu kartu, da popunim formular, priložim diplome, lične dokumente. U stvari, nisu tražili uopšte administrativnog radnika, nego članstvo. Kasnije, počeli su da mi traže i članarinu ako me pošalju u recimo neki call centar. O sakupljanju ličnih podataka, neka se bavi Ombudsman i Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti jer je to praksa ovde godinama! Imajući u vidu loše prethodno iskustvo od strane ovakvih agencijica, izbegavala sam njih u širokom luku kada bih tražila zaposlenje, koje mi ne bi nikada niti dali ove agencije. U martu 2020 godine se oglasila firma koja je tražila call operatera, u stvari je Auxilium d.o.o. (ili "Tragač" na ovoj adresi) oglasio se u ime Telemax-a d.o.o. Nisam niti imala pojma da sam postala predmet trgovine ljudima prilikom zapošljavanja. Otišla sam na Savski nasip u firmu Telemax d.o.o. koji su mi ponudili neplaćenu obuku, koju sam položila posle 15 dana uspešno, dobila sam zaposlenje konačno. Nisam znala da li radim za Telemax ili Teledirekt, jer je u ugovoru pisalo Telemax, a dobila sam karticu za prijem i odjavu sa posla na kojoj je pisalo "Teledirekt". Radila sam jedne sedmice pre podne do pola tri, a druge sedmice posle podne do devet uveče, stalno su nas testirali i preslušavali naše snimljene razgovore sa korisnicima koje smo pozivali, ukazivali na naše greške u komunikaciji, moram da priznam da nije prijatno kada vas na poslu stalno snimaju i preslušavaju vaše greške: da ne pričam predugo sa korisnicima, da sklopim ugovore na neviđeno na 2 godine i prodam ljudima mts usluge, da šaljem njima ugovor na kućnu adresu, brojali su moje pozive, svi ugovori su beleženi javno na tablu da vide kolege, često mi je bilo teško kada ne ispunim targete i očekivane ugovore, beležila sam crtu kada izlazim u toalet u minut i kada se vraćam u call centar, treštala je stalno preglasna muzika koju je puštala supervizorka call centra Suzana, pa često nisam ni razumela korisnike koje pozivam šta mi govore, ali ja sam bila niko i ništa da se naljutim ili prigovorim nešto već afirmisanoj supervizorki koja se dokazala njenim pregovaračkim veštinama u prodaji ugovora box paketa. Ponekad sam mislila da ću ogluveti od preglasne muzike koja je treštala u turskom ritmu, ali sam vredno radila. Posle nedelju dana, počele su da nam pristižu 6-8 novih kolega u svaku smenu, drugi su nestajali koji su radili. Dana 6 maja 2021 došla sam da radim u poslepodnevnu smenu, supervizorka Suzana mi nije htela dati moj radni sto i kompjuter jer je postavila tamo nekog novog zaposlenog dečka. Čekala sam, a onda su me pozvali u kancelariju supervizorka, editorka i mlada šefica koja je stigla tih dana. Dobila sam otkaz u trentuku, bez najave, jer nisam ispunila očekivane targete i poene potpisanih ugovora. Radila sam dakle, od 17. marta 2021-6.maja 2021. Rekle su mi da odem u njihovo odeljenje administracije da uzmem otkaz i odjavu ugovora. Umesto toga, podmetnuli su mi da potpišem "sporazumni raskid ugovora", ali posle mesec dana, iako su me odjavile istoga dana bez najave. Kod sporazumnog raskida ugovora, nezaposlena lica, nemaju pravo na socijalnu pomoć ili novčanu nadoknadu za nezaposlene, a što znači da je neko mene zaposlio sa predumišljajem da uzme novac od države za novog zaposlenog radnika, da me odjavi bez najave i da izgubim sva prava na preživljavanje. U stvari, ispadoh robljem kojim je neko trgovao da uzme novac od države za novog zaposlenog radnika, a zatim da mi podmetnu da nemam pravo niti na socijalu i pusto preživljavanje jer se posao teško nalazi, izuzev kao spremačice, u magacinu i trgovini a ja sam fizički invalid. U PIO fondu su mi kazali: "Da je njima naređeno da odbijaju sve naše žalbe iako znaju istinu da smo mnogi ljudi dobijali otkaze posle kraćeg vremena i da su poslodavci pisali da se radi o sporazumnim raskidima ugovora, a oni su takve odjave radnika i unosili u centralni registar. Šta kazati na sve ovo: KO je sve uvučen u državni kriminal i trgovinu radnicima? Na navedenom radnom mestu smo koristili i TIS aplikacije, u kojima smo imali pristupa JMBG, broju lične karte, gde i kada je izdata, koje box pakete ima korisnik fiksne telefonije u mts-u- a što jesu lični i poverljivi podaci, dostupni svakom novom članu koji se ovde zaposli. Ja sam krajnje poštena, nisam nikada zloupotrebila tuđe lične podatke, a za druge mi to nije poznato, ali i sama tetkica koja čisti kod njih je kazala: "Da ne može da popamti imena svih ljudi koji dolaze i odlaze svaki čas!" Svakako, da sam ja (kao i mnogi drugi nezaposleni) navučena u ovaj posao da bi neko zaradio po novim zaposlenim radnicima novac od države, a kada smo dobili naše crkavice od 35.000 RSD, pošteno zarađene, dobijali smo mnogi otkaze- i tako smo uštedeli nekome da plaća socijalu i novčanu nadoknadu nezaposlenim licima. O tome mora javno da se progovori! Posle toga, bez prava na socijalu sam radila fizičke poslove, jako naporne, sa dva državna fakulteta, čistila sam 2000 kvadrata dnevno, za 35.000 RSD, a onda su mi otkazale noge i kičma, lečili su me u Sokobanjskoj mesecima da ne završim u kolicima. Ko će meni sada to sve da plati- dragi ljudi? Svakako, obraćala sam se i inspekciji rada, ali nisu mogli ništa da učine, jer je poslodavac imao pravo da mi uruči "otkaz" i bez otkaznog roka 30 dana, odmah. Inspekcija nije mogla da me vrati na posao, tamo gde me ljudi ne žele više videti. PIO fond u Nemanjinoj, kao i drugostepena žalba u dr. Aleksandra Kostića, sa molbom da se iz centralnog registra izbrišu netačni podaci da se radilo o sporazumnom raskidu ugovora, kako tvrdi poslodavac da sam ja se obratila sa zahtevom da raskinemo ugovor ( to nisu odgovorili u PIO fond jer nisu imali moj zahtev za prekidom radnog odnosa, a drugo odjavili su me istoga dana sa otkazom)- u PIO fondu nisu želeli da unesu istinite podatke da sam dobila otkaz, jer je njima tako naređeno, rekoše mi njihovi pravnici na slučaju, a ljudi neće da izgube posao zbog mene.
Bojan28.03.2022. | 01:28
Bruka i sramota moja supruga radi vec godinu dana preko PP ugovara bolest i odmor se ne placaju drzava ne stiti radnike ni malo ja ne znam ko donosi ove zakone na stetu radnika i zasto to rade verovatno neka korist ali nije uredu
Ivan07.06.2022. | 12:44
Ugovor o povremeno privremenim poslovima prisutan je u drzavnim organima,posebno u sluzbi za katastar nepokretnosti,gde ljudi rade i po 10 godina na taj ugovor, bez prava na bolovanje, godisnji odmor. Godinama na istom radnom mestu, a ako slucajno i odu na bolovanje ili odmor,skida im se i po pola zarade, a nemaju ni pravo da rade prekovremeno,kako bi nadoknadili izgubljeno. Teror!
Suzana Mladenović15.06.2022. | 02:36
Tekst je odličan ali definitivno je potrebno razmatrati ukidanje ovakvog ugovora ili njegovo preciziranje jer se toliko zluopotrebljava i naravno radnici nemaju nikakvu sigurnost. Govorim iz licnog iskustva jer u roku od godinu dana dva poslodavca mi daju ovakav ugovor a radila sam sa punim fondom sati naravno bez prava na godisnji i bolovanje kako i pise. Užasno...
Milivoje15.09.2022. | 01:08
Meni supruga radi 16 godina na pp poslovima neprekidno radi u ministarstvu za plovne puteve ili ti u plovputu Sramota nemože ni na odmor a kamo li neki kredit da podigne. Sramna država a posebno njeni poslodavci koji samo obećavaju.
Miroslav Galčev22.11.2022. | 11:36
Angažovan sam za popis stanovništva u Dimitrovgradu od 23.09-31.10. Svoj posao za reone koje sam dobio sam završio pre vremena. Onda su pred kraj popisa ponudili da se ide u Beograd zbog nedostatka popisivača i da nam je obezbeđen smeštaj i doručak, 2000 dinara dnevnica plus učinak. Od nepopisanih mesta sve je bilo van Beograda. Vrčin,Umčari,Tranšped,Kamendol i slična mesta koja su većinom vikend naselja. Kolega iz Kikinde je dobio 36 domaćinstva a ni u jednom niko nije živeo. Znači za sedam dana je zaradio 36*82=2952+ 14000=16952. Od tih para je trebalo da kupiš ručak i večeru. Nego da iznesem ja svoj problem. Prilikom pokušaja da udjem u dvorište otvorio sam kapiju i krenuo ka kući koja je bila udaljena 50ak metara od kapije. Odjednom je izleteo pas i potrčao ka meni. U trku sam uspeo da izletim i zatvorim kapiju,tako da sam se od napada psa spasio. Medjutim bilo je tri stepenika i prilikom okretanja ja sam se sapleo i povredio desno koleno i skočni zglob. Uspeo sam nekako da ustanem i da se bukvalno odvučem do autobuske stanice. Odmah sam zvao nadredjenog i rekao da sam povredjen i da sam uspeo da odem do autobuske i da ću da idem u urgentni. Tamo nisu hteli da me prime nego me poslali na ortopediji na Banjici jer su oni bili dežurni. Uradjen mi je rentgen i nije utvrdjen prelom. U izveštaju je napisano da je povreda na radu i da nisam sposoban za rad, samo mirovanje i terapiju Sutradan su angažovali kombi i vratili me kući jer nisam mogao da savijem koleno. Koristio sam analgetik, gel za hladjenje i hladne obloge. Ni posle 4-5 dana ni bol ni otok nisu prolazili. Otišao sam kod ortopeda u Pirot gde su mi stavili longetu da ne savijam koleno i dodao mi neke suplemente da pijem. Trebalo je da skinem longetu 18og.11 medjutim posle pregleda, ortoped mi je produžio nošenje longete još 7 dana. Ja i dalje imam bol i koleno mi je natečeno. Pišem mejlove svima u RZS ali nedobijam odgovor. Samo su mi rekli da sam osiguran i da im šaljem račune za sve što plaćam. Ujutru sam obavešten da će me posle 12 zvati iz pravne službe i objasniti kako stoje stvari. Niko se nije udostojio da me pozove. Pošto sam već imao situaciju kad sam udaren na pešačkom prelazu zajedno sa kćerkom (nije imala povrede i dobila 160 000 za pretrpljen strah i nanet duševni bol) a meni je polomljena ruka i dobio 409 000 za invaliditet, pretrpljen strah i umanjenje radne sposobnosti. Tako da ću opet angažovati advokata,jer smo po ugovoru mi kao PP zapošljeni samo potrošni materijal.
Razočarana25.08.2023. | 09:37
Radim na PP ugovor vec 2,5 god. samo druga delatnos na svaka 4 meseca se menja ugovor na iznos od 30000 puno radno vreme..da bih slucajno saznala kako mi visina zarade nije minimalac nego ispod i da za celu godinu mi se pise samo 4 meseca staza bez obzira sto se delatnos nije ponavljala u toku godine tako da u ovoj drzavi sve moze a radim pri drzavnoj upravi gde ti niko ne kaze i ne pita da li ti tako zelis nego svi cute i onda kad saznas slucajno prosao voz..i sada mogu ostati ali da mi povecaju iznos ili otici i traziti redovan posao na neodredjeno do koga bas i nije lako doci

Komentar je dodat i čeka odobrenje.

Smernice za objavljivanje sadržaja

Autori i komentatori sadržaja na Platformi Otvorena vrata pravosuđa individualno su odgovorni za sadržaj objavljenih tekstova, informacija i komentara. Ipak, Platfoma će voditi računa da sadržaj bude dozvoljen za objavljivanje u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i medijima i Zakonom o elektronskim medijima.

Neće biti objavljeni sadržaji:

Autori tekstova, informacija i komentara koji su sudije, tužioci, zamenici tužilaca i advokati će postupati u skladu sa Zakonom o sudijama, Zakonom o javnom tužilaštvu, Zakonom o advokaturi i profesionalnim kodeksima.

Sudije, tužioci i zamenici javnih tužilaca neće:

Prijavite se

Pretraga